U Zagrebu, 6. listopada 2022. godine održat će se druga radionica u sklopu projekta Beachex, pod nazivom Održiva gradnja plaža – gradnja novih i povećanje kapaciteta postojećih plaža (BEACHEX 2019-2023). Na radionici prezentirat će se nova saznanja i rezultati projekta Beachex o dohranjivanju plaža, kao i iskustva različitih stručnjaka u području građevinarstva, geologije i biologije te iskustva projektiranja i upravljanja plažama. Radionica će početi u 9:30 u vijećnici Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a predviđeno trajanje je do 13 sati.
Sudionici radionice ostvarit će bodove stručnog usavršavanja Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u trajanju od 3h.
Ako želite potvrdu stručnog usavršavanja molimo da se dodatno prijavite i ovdje.
Slijedi raspored, popis predavanja, predavačica i predavača, te sažetci:
PROJEKT BEACHEX – OSTVARENI CILJEVI I REZULTATI
Izv. prof. dr.sc. Dalibor Carević
Građevinski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu
9:30 – 10:00
U Hrvatskoj je evidentirano 1904 plaže kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave, a u stvarnosti ih je i više. Hrvatske plaže su najvećim djelom sastavljene od šljunka te su po svojim dimenzijama najmanje u Europi što ih čini specifičnim prirodnim tvorevinama. Kroz prezentaciju se daje pregled razmjera dohranjivanja i gradnje plaža u Hrvatskoj te osnovni problemi kod gradnje novih plaža i održavanja postojećih.
ISKUSTVA GRADNJE I UPRAVLJANJA PLAŽAMA U UK
Izv. prof. dr. sc. Suzana Ilić
Lancaster University, UK
10:00 – 10:20
Daje se pregled obalnog upravljanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, posebno sistem upravljanja, propisi, planovi upravljanja obalnim područjem, nacionalna strategija i neki primjeri koji ilustriraju kako upravljanje obalnim područjem funkcionira u praksi.
PLAŽE KAO GEOLOŠKE TVOREVINE
Doc. dr. sc. Kristina Pikelj
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
10:20 – 10:35
Život plaža je geološki kratkotrajan: njihov nastanak vezan je za značajno usporavanje porasta razine mora u geološkoj prošlosti, a njihov opstanak vezuje se za ravnotežu unosa i odnošenja sedimenta. Uplitanje čovjeka u budžet i dinamiku sedimenta dodatno ih čini ranjivima i prijeti njihovim trajnim gubitkom.
SUSTAV MONITORINGA PLAŽA POMOĆU DRONA (UAV)
Izv. prof. dr. sc. Igor Ružić
Građevinski Fakultet Sveučilišta u Rijeci
10:35 – 10:50
Na plaži Ploče (Rijeka) proveden je monitoring umjetnog žala kroz 20 uzastopnih mjerenja korištenjem bespilotnih letjelica gdje je ostvarena visinska preciznost od ±5 cm. Snimljeni trodimenzionalni oblaci točaka omogućuju adekvatne analize migracije sedimenta što je osnovna podloga za planove održavanja (dohrane) plaža.
PROMJENE NA BENTOSKIM BIOCENOZAMA NAKON NASIPAVANJA I DOHRANJIVANJA PLAŽA
Izv. prof. dr. sc. Petar Kružić
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
10:50 – 11:05
Nadohrana i gradnja plaža mogu negativno utjecati na priobalni ekosustav prekomjernim unosom suspendiranog materijala u stupac vode i prekrivanjem bentoskih životnih zajednica. Oporavak prema izvornom stanju flore i faune bentosa takvog područja ovisi o tome kakve su karakteristike korištenog materijala. Rezultati istraživanja pokazuju potrebu preispitivanja održivosti sadašnjeg modela nadohrane i gradnje plaža kao mjere zaštite obale.
Pauza za kavu i snack.
11:05 – 11:55
UTJECAJ GRADNJE I DOHRANJIVANJA PLAŽA NA PODMORSKU BIOCENOZU PLAŽE GRABROVA (CRIKVENICA)
Milvana Arko Pijevac, kustosica, muz. savj.
Prirodoslovni muzej Rijeka
11:55 – 12:10
Za potrebe procjene utjecaja nasipavanja plaže Grabrova u Jadranovu na pridnene zajednice izvršen je biomonitoring. Prvi rezultati ukazuju na pojavu mahovinastih naslaga algi s dominacijom vrsta Cladophora prolifera i više vrsta nitastih algi iz roda Polysiphonia. Nekontrolirani rast mahovinastih naslaga algi smatra se pokazateljem poremećaja u okolišu, s negativnim utjecajem na biološku raznolikost.
ISKUSTVA UPRAVLJANJA PLAŽAMA OPĆINE PODGORA
Petra Radić, dipl. ing. arh.
Općina Podgora
12:10 – 12:25
Ekstremni valovi u kombinaciji s visokim razinama plime ugrožavaju obalni pojas grada Pogore poplavljivanjem i erozijom. Pogrešan pristup u rješavanju ovog složenog problema doveo je do devastacije obalnog prostora u vidu ugrožavanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti te ugroze podmorske biocenoze. Prikazat će se trenutačno stanje obalnog pojasa Općine Podgora te angažman ka održivom rješenju problema.
ISKUSTVA KRAJOBRAZNO-ARHITEKTONSKOG OBLIKOVANJA PLAŽA
Marko Sošić, univ. spec. prosp. arch.
Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o.
12:25 – 12:40
Unaprjeđenje i oblikovanje plaža zahtijeva poseban pristup usmjeren stvaranju održivih rješenja koja će zadovoljavati različite potrebe – okolišne, društvene i gospodarstvene. Kroz nekoliko primjera sa zapadne istarske obale, razmotrit će se krajobrazno-arhitektonska rješenja za različite tipologije plaža koja se mogu smatrati održivim.
PODLOGE NUŽNE ZA UČINKOVITO UPRAVLJANJE PLAŽAMA
Tonko Bogovac, mag. phys. et geophys. i dr. sc. Damjan Bujak
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
12:40 – 12:55
U trenutačnom stanju upravljanje plažama se vrši na osnovu subjektivne procjene ili kratkoročnog iskustva o prirodnim procesima na nekoj plaži. Za učinkovito upravljanje plažama potrebno je poznavanje stvarnih prirodnih procesa na određenoj plaži. S ciljem utvrđivanja stvarnih prirodnih procesa daje se pregled znanstvenih metoda i tehnologija za potrebe definiranja podloga za učinkovito dohranjivanje i građenje plaža.
Diskusija
12:55 – 13:30