Nosači sa zategama

Kao što smo u primjerima u prethodnom odjeljku vidjeli, u trozglobnim lukovima i okvirima projekcije unutarnjih sila na horizontalnu os postoje i pri opterećenju koje djeluje samo u vertikalnom smjeru, pa reakcije stoga, osim vertikalnih, imaju i horizontalne komponente; drugim riječima, horizontalni se potisci prenose na podlogu/tlo. No, povežemo li diskove zategom (koja je za diskove vezana zglobno) horizontalne se sile mogu uravnotežiti i unutar samog nosača. Potrebno je pritom osloboditi horizontalnu vezu na jednom ležaju. (Moguće aktivne horizontalne sile preuzima, naravno, drugi ležaj.)

Takve nosače, nazvane (trozglobnim) nosačima sa zategama, možemo, kao i `obične' trozglobne nosače, rješavati analitičkim, grafičkim i grafoanalitičkim postupcima.

Kako ti nosači imaju tri vanjske veze, reakcije možemo odrediti kao kod nosača od jednog diska -- sistem dvaju diskova povezanih zglobom i zategom ponaša se u odnosu na podlogu (ili druge sisteme) kao jedan (kruti) disk. Tek pri određivanju unutarnjih sila moramo u obzir uzeti složenu strukturu nosača.

Silu u zategi određujemo presijecanjem nosača u srednjem zglobu, naravno uz presijecanje zatege, i postavljanjem uvjeta ravnoteže lijevoga ili desnog dijela nosača. Ako zatega nije (poprečno) opterećena, u njoj djeluje, zbog zglobnih veza na oba njena kraja, samo uzdužna sila. U analitičkom je postupku obično najjednostavnije napisati izraz za zbroj momenata svih sila, koje djeluju na jedan dio, oko srednjega zgloba. U grafičkom se pak postupku koristimo uvjetom da rezultanta svih sila na promatranom dijelu nosača mora proći kroz srednji zglob, dok se u grafonalitičkom postupku crtanja momentnog dijagrama sila u zategi pojavljuje tek implicitno.