U poglavlju Mongeova metoda mogli smo uočiti da je položaj točke u prostoru jednoznačno određen s njezine dvije ortogonalne projekcije (primjerice tlocrtom i nacrtom). Međutim, u primjeni su česte situacije kod kojih uporaba dviju projekcija nije moguća ili je
neprikladna za konstrukciju. U tim slučajevima možemo promatrati ortogonalnu projekciju na samo jednu ravninu, dok podatak o udaljenosti točke od te ravnine (za što je služila druga ortogonalna projekcija) izražavamo brojem,
odnosno kotom. Takvu projekciju nazivamo kotiranom projekcijom.
U našim ćemo primjerima obraditi dijelove osnovnih zadataka koji se odnose na neke primjene kotirane projekcije u tehnici (prometnice na terenu i sloj). Standardna hrvatska terminologija nacrtne geometrije, koju u ovom udžbeniku koristimo, u pojedinim tehničkim područjima zamjenjuje se stručnim nazivljem. Stoga ćemo mjestimice istaknuti termine koji se koriste na smjeru Prometnice na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. 2.4.1. Osnovno o kotiranoj projekciji2.4.2. Prometnica na idealnom terenu2.4.3. Topografska ploha2.4.4. Prometnica na terenu2.4.5. SlojSonja Gorjanc - DESKRIPTIVNA GEOMETRIJA |