Next: Ritzova metoda
 Up: Rubni problem
 Previous: Rubni problem
     Sadržaj 
     Indeks 
Metoda konačnih diferencija
 
Neka je dan rubni problem 
Podijelimo segment 
 na 
 jednakih podsegmenata. 
Točke 
 se zovu čvorovi. Točke 
 se zovu unutrašnji čvorovi, a 
 se zovu rubni čvorovi.  
Svaki segment ima duljinu 
 Broj 
 se zove 
korak. On se izabire malen, da točnost bude veća, ali sa 
smanjivanjem koraka se javljaju drugi nepoželjni efekti, pa u odabiru 
koraka treba biti oprezan. Ideja metode se sastoji u tome da se u 
svakom čvoru diferencijalna jednadžba zamijeni odgovarajućom 
algebarskom jednadžbom i zatim riješi tako dobiveni sustav 
algebarskih jednadžbi. U tu svrhu treba derivacije zamijeniti 
odgovarajućim algebarskim aproksimacijama. Rješenje koje tako 
dobijemo predstavlja približne vrijednosti rješenja u 
čvorovima.  
Uočimo jedan unutrašnji čvor 
 Koristit ćemo sljedeće oznake 
Na isti način kao u 3.5.1 imamo 
Odatle 
Ova aproksimacija derivacije se zove aproksimacija s 
desna. 
Umjesto aproksimacije s desna ponekad se koriste aproksimacija s 
lijeva ili centralna aproksimacija. Polazeći od formule 
(3.24), u kojoj zamjenimo 
 s 
 
dobivamo, zanemarivanjem člana s 
 aproksimaciju s lijeva 
 
Centralnu aproksimaciju dobivamo, ako Taylorove formule 
 
za 
 i 
 oduzmemo i podijelimo s 
 Tada imamo 
pa ako zanemarimo član s 
 dobivamo 
Za aproksimaciju druge derivacije, uzimamo 
 
Zbrojimo ove jednakosti 
Podijelimo s 
 i izračunamo 
 
Zanemarimo zadnji član s faktorom 
 i dobivamo 
 
U čvoru 
 diferencijalna jednadžba iz rubnog problema glasi 
Zamijenimo li drugu derivaciju s njezinom aproksimacijom, dobijemo 
algebarsku jednadžbu za 
-ti čvor 
Pomnožimo jednadžbu s 
 pa imamo 
U rubnim čvorovima imamo zadan rubni uvjet. Tako je na lijevom rubu 
Na taj način smo dobili sustav od 
-ne linearne algebarske 
jednadžbe. Rubni uvjeti imaju utjecaja samo na prvu jednadžbu 
 koja postaje, zbog (3.25), 
i na zadnju jednadžbu 
 koja, zbog (3.27), 
postaje 
Sustav možemo zapisati u matričnom obliku. Ako uzmemo 
prirodan poredak jednadžbi počevši od čvora 
 preko 
 sve do 
 imamo vektor nepoznanica 
matricu sustava 
 
i vektor desne strane 
Tada sustav možemo zapisati matrično 
 
Za kvadratnu matricu 
 kažemo da je  
striktno dijagonalno dominantna ako je 
Može se pokazati da iz striktne dijagonalne dominantnosti matrice 
 
slijedi njezina regularnost. Ako je 
 onda je 
matrica 
 striktno dijagonalno dominantna, pa je regularna. Prema 
tome postoji jedinstveno rješenje.  
Primjer  3.19   
Riješiti metodom konačnih diferencija sljedeći rubni problem 
Rješenje. Podijelimo segment 
 na deset jednakih dijelova, tako da  
je korak 
 Čvorovi su 
 
Stavimo 
 Za prvu derivaciju upotrebimo desnu  
aproksimaciju, osim na desnom rubu, gdje uzmemo lijevu. U svakom  
unutrašnjem čvoru zamijenimo derivacije odgovarajućim  
aproksimacijama. Dobivamo sustav jednadžbi 
 
čije rješenje je 
Točke rješenja na sljedećoj slici spojene su ravnim linijama. 
 
 
 
 
 
 
 Next: Ritzova metoda
 Up: Rubni problem
 Previous: Rubni problem
     Sadržaj 
     Indeks 
2001-10-26