Poglavlje 7
KONTINUIRANA SLUČAJNA VARIJABLA

MOTIV 7.1 Neka je omjer prodaje i profita slučajna varijabla X = p1r0o0fit. Neka je poslovanje takvo da je nemoguće da će profit biti veći ili jednak 50% , a sigurno će profit biti veći ili jednak 33.3%. Neka je vjerojatnost da će omjer X poprimiti vrijednost manju ili jednaku x zadan sa funkcijom F(x) =   2
(x-5-4). Kolika je vjerojatnost da će profit biti izmedu 40% i 20%? Koliki je očekivani profit?

MOTIV 7.2 Vrijeme trajanja sijalica je slučajna varijabla X. Uzimamo uzorak i 5% sijalica traje do 100 sati. Kolika je vjerojatnost da će nova sijalica trajati duže od 200 sati tj. P(X > 200)?

Definicija 7.1 KONTINUIRANA SLUČAJNA VARIJABLA

Za slučajnu varijablu X : Ω kažemo da je kontinuirana slučajna varijabla ako je slika R(X) interval I i ne sadrži izolirane točke.

Definicija 7.2 (FUNKCIJA GUSTOĆE VJEROJATNOSTI SLUČAJNE VARIJABLE engl. probability density function of X)

Neka je X : Ω kontinuirana slučajna varijabla sa slikom R(X). Funkciju f : definiranu na sljedeći način:

             P(x ≤ X  ≤ x+ △x )
f(x) := △lxim→0-------△x----------, x ∈ R (X)

zovemo funkcija gustoće vjerojatnosti kontinuirane slučajne varijable X.
Za funkciju gustoće vjerojatnosti slučajne varijable vrijedi

∫ b
   f (x)dx = P(a ≤ X ≤  b).
 a

NAPOMENA 7.1 Svojstvo abf(x)dx = P(a X b) ekvivalentno je definiciji f. Promatramo segment [a,b] i gledamo subdivizije

a = x0 < x1 < ...<  xn = b, xi+1 = xi + △xi, i = 1,..,n.

Postoji ti [xi,xi + xi] tako da P(xi X xi + x) f(ti) ⋅△xi,
iP(xi X xi + xi) if(ti) ⋅△xi.
Ako promatramo limxi0 po svim subdivizijama, na desnoj strani prepoznajemo definiciju odredenog integrala funkcije f na segmentu [a,b], pa slijedi

                ∫
                  b
P (a ≤ X ≤ b) =    f(x)dx.
                 a

Uočimo geometrijsku interpretaciju: P(a X b) je površina ispod krivulje gustoće vjerojatnosti f na segmentu [a,b].
Budući da slika kontinuirane slučajne varijable ne sadrži izolirane točke
P(X = a) = 0 onda vrijedi (za razliku od diskretnih slučajnih varijabli):

P (a ≤ X ≤ b) = P(a < X ≤  b) = P (a ≤ X < b) = P(a < X < b).

T: SVOJSTVA funkcije gustoće vjerojatnosti slučajne varijable X.
(i) f(x) 0, x R(X)
(ii) -∞f(x)dx = 1.

Dokaz:
(i) Za x R(X),  x I ,  f(x) = limx0P(x-≤-X--≤-x+-△x--)
       △x 0,
(ii) Za R(X) = svojstvo (ii) slijedi iz ekvivalentne definicije od f i svojstva
(P2), normiranosti funkcije P: -∞f(x)dx = P(X ) = P(Ω) = 1.

PRIMJER 7.1 Kontinuirana slučajna varijabla je zadana sa svojom slikom R(X) . Zadana je funkcija f:

       {  a⋅x,  0 ≤ x ≤ 5
f(x) :=
           0,   x < 0,x > 5.

(a) Odredite konstantu a tako da funkcija f bude gustoća vjerojatnosti slučajne varijable X.
(b) Izračunajte vjerojatnost P(0 < X < 2).
(c) Skicirajte graf funkcije f.

Rješenje:
(a) Da bi f bila funkcija gustoće vjerojatnosti slučajne varijable ona mora imati svojstva nenegativnosti i svojstvo -∞f(x)dx = 1.
Zato, iz -∞f(x)dx = 05a xdx = 1 dobivamo da je a = ∫-1----
 50 xdx = --1--
25∕2 = -2-
25.
Funkcija gustoće vjerojatnosti slučajne varijable je

       {  2-
f(x) =    25x, 0 ≤ x ≤ 5
           0,  x < 0,x > 5.

(b) P(0 < X < 2) = 02f(x)dx = 02 2
---
25xdx = 2
---
25 4
--
2 =  4
---
25.
(c) Funkcija f je definirana na cijelom , neprekinuta je na \{5}.

Definicija 7.3 (FUNKCIJA DISTRIBUCIJE KONTINUIRANE SLUČAJNE VARIJABLE, engl. distribution function)

Neka je X : Ω kontinuirana slučajna varijabla sa slikom R(X) . Funkciju F : definiranu na sljedeći način:

                    ∫
                      x
F (x) := P (X ≤ x) =  -∞ f (t)dt

zovemo funkcija distribucije kontinuirane slučajne varijable X.
Veza funkcije vjerojatnosti i funkcije distribucije slučajne varijable je:

f(x) = F′(x).

T: SVOJSTVA FUNKCIJE DISTRIBUCIJE slučajne varijable:
(F1) limx→-∞F(x) = F(-∞) = 0
(F2) limx→∞F(x) = F() = 1
(F3) 0 F(x) 1
(F4) F je neprekinuta funkcija, F(x) := P(X x) = P(X < x),
(F5) P(a < X b) = F(b) - F(a) = abf(x)dx,  a,b , a < b
(F6) F je rastuća funkcija.

Dokaz:
(F1) Kako je dogadaj X ≤-∞ nemoguć dogadaj

F (- ∞ ) := P(X ≤  - ∞ ) = P (∅) = 0.
(F2) Kako je dogadaj X ≤∞ siguran dogadaj
F(∞ ) := P (X ≤ ∞  ) = P (Ω) = 1.
(F3) tvrdnja slijedi iz svojstava (F1) i (F2).
(F4) Iz definicije kontinuirane sl. varijable, slika nema izoliranih vrijednosti, pa je P(X = a) = 0 te na integral ne utječu točke prekida funkcije f.
(F5) Neka su a,b ,a < b. Računamo
F(b)  =  P (X ≤  b) = P ((X  ≤ a)∪ (a < X ≤  b))
      =  P (X ≤  a)+ P (a < X  ≤ b) = F (a)+ P (a < X ≤ b)

pa slijedi P(a < X b) = F(b) - F(a).

             ∫             ∫            ∫
               b             a            b
F(b)- F (a) = - ∞ f(x)dx -  -∞ f(x)dx =  a  f(x)dx.

(F6) Neka su a,b ,a < b. Iz svojstva (F5) slijedi da je F(a) F(b), funkcija je rastuća.

PRIMJER 7.2 Za funkciju distribucije kontinuirane slučajne varijable
F(x) = P(X x) vrijedi:

P (a < X  < b) = P(a ≤ X ≤  b) = F (b) - F(a), a, b ∈ ℝ.

Rješenje:

F(b)  =  P (X <  b) = P ((X  ≤ a)∪ (a < X <  b))

      =  P (X ≤  a)+ P (a < X  < b) = F (a)+ P (a < X < b)

PRIMJER 7.3 Slučajna varijabla X iz prethodnog primjera je zadana s funkcijom gustoće vjerojatnosti

       {
          2-x, 0 ≤ x ≤ 5
f(x) =    25
           0,  x < 0,x > 5.

(a) Napišite funkciju distribucije.
(b) Izračunajte vjerojatnost da slučajna varijabla poprimi vrijednosti veće od 0 i manje od 2 , P(0 < X < 2) =?
(c) Skicirajte graf funkcije distribucije F(x).

Rješenje:
(a)

                    ∫
                      x
F (x) := P (X ≤ x) =  -∞ f (t)dt

        (
        ||| ∫   0,     x < 0        (|   0,  x < 0
        {   x -2-                 {  x2
F (x) = |     25tdt, 0 ≤ x < 5  = |  25,  0 ≤ x < 5
        ||(  0  1,     5 ≤ x.       (   1,  5 ≤ x.

(b) P(0 < X < 2) = F(2) - F(0) = 22
25 - 0 = 4-
25.
(c) Funkcija F(x) je neprekinuta na .

Definicija 7.4 (OČEKIVANJE KONTINUIRANE SLUČAJNE VARIJABLE, engl. mean ili mathematical expectation)

Neka je X : Ω kontinuirana slučajna varijabla sa slikom R(X) i funkcijom vjerojatnosti f(x). Kažemo da diskretna slučajna varijabla X ima očekivanje ako integral -∞x f(x)dx konvergira i označavamo

        ∫ ∞
E(X ) :=     x⋅f (x )dx.
         - ∞

Definicija 7.5 (VARIJANCA ILI DISPERZIJA KONTINUIRANE SLUČAJNE VARIJABLE, engl. variance)

Neka je X : Ω kontinuirana slučajna varijabla sa slikom R(X) i funkcijom gustoće vjerojatnosti f(x). Kažemo da kontinuirana slučajna varijabla X ima varijancu ako integral -∞(x - E(X))2f(x)dx konvergira i označavamo

           ∫ ∞
V ar(X ) :=    (x - E(X ))2f(x)dx.
            - ∞

Možemo računati varijancu i pomoću relacije

           ∫
             ∞  2                  2
V ar(X ) :=    x  ⋅f(x)dx - (E(X )).
            -∞

(Dokaz vidi kasnije - očekivanje funkcije slučajne varijable).

Definicija 7.6 (STANDARDNA DEVIJACIJA, engl. standard deviation)

Standardna devijacija slučajne varijable X definira se kao

        ∘ --------
σ (X ) =   V ar(X).

PRIMJER 7.4 Neka je zadana slučajna varijabla iz prethodnog primjera s funkcijom gustoće vjerojatnosti f(x) = {
   -2x,  0 ≤ x ≤ 5
   25
    0,   x < 0,x > 5.
(a) Izračunajte očekivanje slučajne varijable E(X).
(b) Izračunajte varijancu i standardnu devijaciju V ar(X), σ(X).

Rješenje:
(a) E(X) = -∞xf(x)dx = 05x2
---
25xdx =  2
---
25 05x2dx = 10
---
3 = 3.333
(b)

            ∫                           ∫
              ∞   2                 2     5 2  2--      10-2
Var(X )  =   - ∞ x ⋅f (x )dx - (E (X))  =  0 x  ⋅25xdx - ( 3 )
               ∫ 5
         =   2--   x3dx- ( 10)2 = 25.
             25 0          3      18

σ(X) = ∘ --------
  V ar(X ) = ∘ ---
  2158 = 56√ --
  2 = 1.178

PRIMJER 7.5 motiv

Neka je omjer prodaje i profita slučajna varijabla X = -100-
profit. Neka je poslovanje takvo da je nemoguće da će profit biti veći ili jednak 50% , a sigurno će profit biti veći ili jednak 33.3%. Neka je vjerojatnost da će omjer X poprimiti vrijednost manju ili jednaku x zadan sa funkcijom F(x) = (x2-4)-
  5. Kolika je vjerojatnost da će profit biti izmedu 40% i 20%? Koliki je očekivani profit?

Rješenje:
Slučajna varijabla X = p1r0o0fit poprima vrijednosti npr. za profit 50% vrijednost X = 2, a za profit 33.3% vrijdnost X = 3. Zaključujemo da je zadana funkcija distribucije P(X x) = F(x)

       (
       |{    0,    x < 2
F (x ) =   (x2-4),  2 ≤ x < 3
       |(    5
            1,    3 ≤ x.

Vjerojatnost da će profit biti izmedu 40% i 20% odgovara pitanju P(2.5 X 5).
P(2.5 X 5) = F(5) - F(2.5) = 1 -920 = 1210 = 0.55 Očekivani profit odgovara očekivanoj vrijednosti od X.
Da bi izračunali očekivanje moramo izraziti funkciju gustoće vjerojatnosti f. Veza funkcije gustoće i funkcije distribucije je f(x) = F(x).

       (
       |{  0,  x < 2
          2x-
f(x) = |(  5 , 2 ≤ x < 3
          0,  3 ≤ x.

Računamo očekivanje

        ∫              ∫
          ∞              3  2x-    38-
E (X) =  - ∞ xf(x)dx =  2 x 5 dx = 15 = 2.533.
Očekivani profit je dakle 39.47%.

7.1 FUNKCIJA SLUČAJNE VARIJABLE

MOTIV 7.3

Neka je X ~(                )
    1    2    3
   0.1  0.3  0.6. Opišite slučajnu varijablu Y = 3X + 1.

Definicija 7.7 (FUNKCIJA SLUČAJNE VARIJABLE) Neka je zadana po dijelovima neprekinuta  funkcija h : i slučajna varijabla X : Ω s funkcijom gustoće vjerojatnosti f(x) i funkcijom distribucije F(x). Funkcija slučajne varijable X je slučajna varijabla Y : Ω definirana kao kompozicija Y = h X.

TEOREM 7.1 Ako je h(x) strogo monotona i derivabilna onda funkciju slučajne varijable Y = h(X) možemo definirati pomoću slučajne varijable X.
(a) Ako je X diskretna slučajna varijabla

                                          - 1         -1
fY(y) = P(Y =  y) = P (h(X ) = y) = P (X = h (y)) = f(h  (y)).
                       ∑
FY (y) = P(Y ≤  y) =        f (xi).
                    xi;h(xi)≤y
       ∑
E(Y ) =    h(xi)⋅f(xi).
         i

(b) X kontinuirana slučajna varijabla

        {
           f(h-1(y))⋅|(h-1(y))′|, m  < y < M
fY (y) =            0,           y ≤ m, y ≥ M.

        (
        |||        0,                  y ≤ m
        |{    F(h- 1(y )),   h ′(x) > 0, m  < y < M
FY (y ) =          -1        ′                     .
        ||||  1-  F(h  (y)), h (x) < 0, m  < y < M
        (        1,                  y ≥ M.

gdje smo označili m = minh(x), M = maxh(x).

       ∫  ∞
E(Y ) =     h(x)⋅f (x)dx.
         -∞

Dokaz: tko želi znati više

(a) fY (y) = P(Y = y) = P(h(X) = y) = P(X = h-1(y)) = f(h-1(y)).

                                                      ∑
FY(y) = P (Y  ≤ y) = P(h(X ) ≤ y ) = P (X ≤ h- 1(y )) =         f(xi).
                                                   xi:xi≤h -1(y)
       ∑             ∑                   ∑
E(Y ) =    yifY (yi) =    h(xi)f(h-1(yi)) =   h (xi)f(xi).
        i             i                   i

(b) Ako je X kontinuirana slučajna varijabla

                                  {            -1        ′
FY(y) = P (Y  ≤ y) = P(h(X ) ≤ y ) =    P(X  ≤ h  (y),   h (x) > 0,
                                     1- P (X ≤  h-1(y), h′(x) < 0.

fY(y) = (FY(y))′ = (FX (h-1(y)))′ ⋅(h -1(y))′ = f(h-1(y))⋅|(h -1(y))′|.

        ∫               ∫                             ∫
          ∞               ∞        - 1     -1    ′      ∞
E (Y) =  -∞ yfY (y)dy =  -∞ h(x)f(h   (y))(h  (y))dy =  - ∞ h(x)f(x)dx.

PRIMJER 7.6 Neka je zadana funkcija h(x) = ax+b, i slučajna varijabla X. Neka je Y funkcija slučajne varijable X, Y = h(X), tj. Y = a X + b.
(a) Neka je X diskretna slučajna varijabla. Tada je Y definirana s:

fY(y) = f(y---b),
            a

                       ∑
FY (y) = P(Y ≤  y) =        f (xi),
                    xi;xi≤y-ab

E (Y) = a ⋅E(X )+ b,
V ar(Y ) = a2 ⋅Var (X ).

(b) Neka je X kontinuirana slučajna varijabla. Tada je Y definirana s:

fY (y) = f( y --b) ⋅ 1,
            a     a

        {
             F(y-b),   a > 0,
FY (y) =        ay-b
           1- F ( a ), a < 0,

E (Y) = a ⋅E(X )+ b,
V ar(X ) = a2 ⋅V ar(X ).

Rješenje:
(a) fY (y) = P(Y = y) = P(aX + b = y) = P(X = y---b
  a) = f(y --b
 a).
(b) h(x) je strogo monotona za a0, h-1(y) = y --b
  a, (h-1(y)) = 1-
a.

                                      {
                                          P (X  ≤ y-b),   a > 0,
FY (y) = P (Y ≤ y) = P(a ⋅X + b ≤ y) =             ay-b
                                        1 - P(X  ≤  a ), a < 0.

PRIMJER 7.7 motiv

Neka je X ~(   1    2    3  )

   0.1  0.3  0.6. Opišite slučajnu varijablu Y = 3X + 1.

Rješenje:

    (                )
        4    7   10
Y ~
       0.1  0.3   0.6

PRIMJER 7.8 Neka je zadana slučajna varijabla X s funkcijom gustoće vjerojatnosti f(x) = {
   -2x,  0 ≤ x ≤ 5,
   25
    0,   x < 0,x > 5,  F(x) = (
|{  0,2  x < 0,
   x25, 0 ≤ x < 5,
|(  1,  5 ≤ x,

E(X) = 10
3,  V ar(X) = 25
18. Opišite slučajnu varijablu Y = 3X + 1.

Rješenje:
h(x) = 3x + 1, m = minh(x) = 1, M = maxh(x) = 16, x [0,5].

        {                              {
           f(y-1)⋅ 1, m  < y < M          -2-(y-1), 1 < y < 16
fY(y) =       3    3                 =    25⋅3  3
               0,     y ≤ m, y ≥ M           0,     y ≤ 1,y ≥ 16.
         (                         (
         |{    0,     y ≤ m         |{      0,     y ≤ 1
FY (y) =   F (y-31),  m < y < M   =    215(y-31)2,  1 < y < 16
         |(    1,     y ≥ M         |(      1,     y ≥ 16

                         10-
E (Y) = 3 ⋅E(X )+ 1 = 3 ⋅3  + 1 = 11
                         25    25
V ar(Y) = 9 ⋅Var(X ) = 9⋅18-=  2-.

PRIMJER 7.9 Varijanca slučajne varijable X je očekivanje slučajne varijable Y = (X - E(X))2
(a) V ar(X) = E(Y ) = E((X - E(X))2)
(b) V ar(X) = E(X2) - (E(X))2

Rješenje:
(a) slijedi iz defininicije varijance,
(b)

V ar(X )  =  E (X2 - 2X ⋅E (X )+ (E (X ))2)
                  2                           2       2          2
          =  E (X ) - 2⋅E (X )⋅E (X ) + (E(X )) = E (X ) - (E(X ))

Definicija 7.8 (k-TI MOMENT )

k-ti moment slučajne varijable X je očekivanje funkcije slučajne varijable Xk:

          k
μk = E (X  ).

PRIMJER 7.10 Očekivanje je 1. moment slučajne varijable:

μ1 = E(X ) = μ.

Definicija 7.9 (k-TI CENTRALNI MOMENT )

k-ti centralni moment slučajne varijable X je očekivanje funkcije slučajne varijable (X - E(X))k:

β = E ((X - E (X ))k).
 k

PRIMJER 7.11 Varijanca je 2. centralni moment slučajne varijable:

β  = E ((X  - E(X ))2) = V ar(X ) = σ2.
 2

7.2 Ponovimo

KONTINUIRANA SLUČAJNA VARIJABLA



slika kontinuirane slučajne varijable R(X) = I


funkcija gustoće vjerojatnosti kon. sl. var.f(x) := limx0P(x≤X-≤x+△x)
     △x


funkcija distribucije kon. sl. var. X F(x) := P(X x) = -∞xf(t)dt


očekivanje kon. sl. var. X E(X) := -∞x f(x)dx


varijanca kon. sl. var. X V ar(X) := -∞(x - E(X))2f(x)dx


FUNKCIJA OD SLUČAJNE VARIJABLE



Y je funkcija od slučajne varijable XY = h(X),


Y = a X + b Y : Ω


očekivanje od Y E(Y ) = a E(X) + b


varijanca od Y V ar(Y ) = a2V ar(X)


FUNKCIJA od DISKRETNE SLUČAJNE VARIJABLE Y = a X + b



funkcija vjerojatnosti od Y fY (y) = f(y-b
 a)


funkcija distribucije od Y FY (y) = P(Y y) = x i;xiy-b
-a-f(xi)


FUNKCIJA od KONTINUIRANE SLUČAJNE VARIJABLE Y = a X + b



funkcija gustoće vjerojatnosti od Y fY (y) = f(y--b
 a) 1
a


funkcija distribucije od Y FY (y) = {      y-b
    F ( a ),   a > 0,
   1- F (y-ab), a < 0,