MOTIV 7.1 Neka je omjer prodaje i profita slučajna varijabla X = . Neka je poslovanje takvo da je nemoguće da će profit biti veći ili jednak 50% , a sigurno će profit biti veći ili jednak 33.3%. Neka je vjerojatnost da će omjer X poprimiti vrijednost manju ili jednaku x zadan sa funkcijom F(x) = . Kolika je vjerojatnost da će profit biti izmedu 40% i 20%? Koliki je očekivani profit?
MOTIV 7.2 Vrijeme trajanja sijalica je slučajna varijabla X. Uzimamo uzorak i 5% sijalica traje do 100 sati. Kolika je vjerojatnost da će nova sijalica trajati duže od 200 sati tj. P(X > 200)?
Definicija 7.1 KONTINUIRANA SLUČAJNA VARIJABLA
Za slučajnu varijablu X : Ω → ℝ kažemo da je kontinuirana slučajna varijabla ako je slika (X) interval I ⊆ ℝ i ne sadrži izolirane točke.
Definicija 7.2 (FUNKCIJA GUSTOĆE VJEROJATNOSTI SLUČAJNE VARIJABLE engl. probability density function of X)
Neka je X : Ω → ℝ kontinuirana slučajna varijabla sa slikom (X). Funkciju f : ℝ → ℝ definiranu na sljedeći način:
|
zovemo funkcija gustoće vjerojatnosti kontinuirane slučajne varijable X.
Za funkciju gustoće vjerojatnosti slučajne varijable vrijedi
NAPOMENA 7.1 Svojstvo ∫ abf(x)dx = P(a ≤ X ≤ b) ekvivalentno je definiciji f. Promatramo segment [a,b] i gledamo subdivizije
Postoji ti ∈ [xi,xi + △xi] tako da P(xi ≤ X ≤ xi + △x) ≈ f(ti) ⋅△xi,
∑
iP(xi ≤ X ≤ xi + △xi) ≈∑
if(ti) ⋅△xi.
Ako promatramo lim△xi→0 po svim subdivizijama, na desnoj strani prepoznajemo
definiciju odredenog integrala funkcije f na segmentu [a,b], pa slijedi
Uočimo geometrijsku interpretaciju: P(a ≤ X ≤ b) je površina ispod krivulje
gustoće vjerojatnosti f na segmentu [a,b].
Budući da slika kontinuirane slučajne varijable ne sadrži izolirane točke
P(X = a) = 0 onda vrijedi (za razliku od diskretnih slučajnih varijabli):
T: SVOJSTVA funkcije gustoće vjerojatnosti slučajne varijable X.
(i) f(x) ≥ 0, x ∈(X)
(ii) ∫
-∞∞f(x)dx = 1.
Dokaz:
(i) Za x ∈(X), x ∈ I ⊆ ℝ, f(x) = lim△x→0 ≥ 0,
(ii) Za (X) = ℝ svojstvo (ii) slijedi iz ekvivalentne definicije od f i svojstva
(P2), normiranosti funkcije P: ∫
-∞∞f(x)dx = P(X ∈ ℝ) = P(Ω) = 1.
PRIMJER 7.1 Kontinuirana slučajna varijabla je zadana sa svojom slikom (X) ⊆ ℝ. Zadana je funkcija f:
|
(a) Odredite konstantu a tako da funkcija f bude gustoća vjerojatnosti slučajne varijable
X.
(b) Izračunajte vjerojatnost P(0 < X < 2).
(c) Skicirajte graf funkcije f.
Rješenje:
(a) Da bi f bila funkcija gustoće vjerojatnosti slučajne varijable ona mora imati
svojstva nenegativnosti i svojstvo ∫
-∞∞f(x)dx = 1.
Zato, iz ∫
-∞∞f(x)dx = ∫
05a ⋅ xdx = 1 dobivamo da je a = = = .
Funkcija gustoće vjerojatnosti slučajne varijable je
|
(b) P(0 < X < 2) = ∫
02f(x)dx = ∫
02xdx = ⋅ = .
(c) Funkcija f je definirana na cijelom ℝ, neprekinuta je na ℝ \{5}.
Definicija 7.3 (FUNKCIJA DISTRIBUCIJE KONTINUIRANE SLUČAJNE VARIJABLE, engl. distribution function)
Neka je X : Ω → ℝ kontinuirana slučajna varijabla sa slikom (X) ⊆ ℝ. Funkciju F : ℝ → ℝ definiranu na sljedeći način:
|
zovemo funkcija distribucije kontinuirane slučajne varijable X.
Veza funkcije vjerojatnosti i funkcije distribucije slučajne varijable je:
|
T: SVOJSTVA FUNKCIJE DISTRIBUCIJE slučajne varijable:
(F1) limx→-∞F(x) = F(-∞) = 0
(F2) limx→∞F(x) = F(∞) = 1
(F3) 0 ≤ F(x) ≤ 1
(F4) F je neprekinuta funkcija, F(x) := P(X ≤ x) = P(X < x),
(F5) P(a < X ≤ b) = F(b) - F(a) = ∫
abf(x)dx, a,b ∈ ℝ, a < b
(F6) F je rastuća funkcija.
Dokaz:
(F1) Kako je dogadaj X ≤-∞ nemoguć dogadaj
pa slijedi P(a < X ≤ b) = F(b) - F(a).
(F6) Neka su a,b ∈ ℝ,a < b. Iz svojstva (F5) slijedi da je F(a) ≤ F(b), funkcija je rastuća.
PRIMJER 7.2 Za funkciju distribucije kontinuirane slučajne varijable
F(x) = P(X ≤ x) vrijedi:
Rješenje:
PRIMJER 7.3 Slučajna varijabla X iz prethodnog primjera je zadana s funkcijom gustoće vjerojatnosti
|
(a) Napišite funkciju distribucije.
(b) Izračunajte vjerojatnost da slučajna varijabla poprimi vrijednosti veće od 0 i manje
od 2 , P(0 < X < 2) =?
(c) Skicirajte graf funkcije distribucije F(x).
Rješenje:
(a)
|
|
(b) P(0 < X < 2) = F(2) - F(0) = - 0 = .
(c) Funkcija F(x) je neprekinuta na ℝ.
Definicija 7.4 (OČEKIVANJE KONTINUIRANE SLUČAJNE VARIJABLE, engl. mean ili mathematical expectation)
Neka je X : Ω → ℝ kontinuirana slučajna varijabla sa slikom (X) i funkcijom vjerojatnosti f(x). Kažemo da diskretna slučajna varijabla X ima očekivanje ako integral ∫ -∞∞x ⋅ f(x)dx konvergira i označavamo
|
Definicija 7.5 (VARIJANCA ILI DISPERZIJA KONTINUIRANE SLUČAJNE VARIJABLE, engl. variance)
Neka je X : Ω → ℝ kontinuirana slučajna varijabla sa slikom (X) i funkcijom gustoće vjerojatnosti f(x). Kažemo da kontinuirana slučajna varijabla X ima varijancu ako integral ∫ -∞∞(x - E(X))2f(x)dx konvergira i označavamo
|
Možemo računati varijancu i pomoću relacije
(Dokaz vidi kasnije - očekivanje funkcije slučajne varijable).
Definicija 7.6 (STANDARDNA DEVIJACIJA, engl. standard deviation)
Standardna devijacija slučajne varijable X definira se kao
PRIMJER 7.4 Neka je zadana slučajna varijabla iz prethodnog primjera s
funkcijom gustoće vjerojatnosti f(x) =
(a) Izračunajte očekivanje slučajne varijable E(X).
(b) Izračunajte varijancu i standardnu devijaciju V ar(X), σ(X).
Rješenje:
(a) E(X) = ∫
-∞∞xf(x)dx = ∫
05xxdx = ∫
05x2dx = = 3.333
(b)
σ(X) = = = = 1.178
PRIMJER 7.5 motiv
Neka je omjer prodaje i profita slučajna varijabla X = . Neka je poslovanje takvo da je nemoguće da će profit biti veći ili jednak 50% , a sigurno će profit biti veći ili jednak 33.3%. Neka je vjerojatnost da će omjer X poprimiti vrijednost manju ili jednaku x zadan sa funkcijom F(x) = . Kolika je vjerojatnost da će profit biti izmedu 40% i 20%? Koliki je očekivani profit?
Rješenje:
Slučajna varijabla X = poprima vrijednosti npr. za profit 50% vrijednost X = 2,
a za profit 33.3% vrijdnost X = 3. Zaključujemo da je zadana funkcija distribucije
P(X ≤ x) = F(x)
|
Vjerojatnost da će profit biti izmedu 40% i 20% odgovara pitanju P(2.5 ≤ X ≤ 5).
P(2.5 ≤ X ≤ 5) = F(5) - F(2.5) = 1 - = = 0.55 Očekivani profit odgovara
očekivanoj vrijednosti od X.
Da bi izračunali očekivanje moramo izraziti funkciju gustoće vjerojatnosti f. Veza
funkcije gustoće i funkcije distribucije je f(x) = F′(x).
|
Računamo očekivanje
MOTIV 7.3
Neka je X ~. Opišite slučajnu varijablu Y = 3X + 1.
Definicija 7.7 (FUNKCIJA SLUČAJNE VARIJABLE) Neka je zadana po dijelovima neprekinuta funkcija h : ℝ → ℝ i slučajna varijabla X : Ω → ℝ s funkcijom gustoće vjerojatnosti f(x) i funkcijom distribucije F(x). Funkcija slučajne varijable X je slučajna varijabla Y : Ω → ℝ definirana kao kompozicija Y = h ∘ X.
TEOREM 7.1 Ako je h(x) strogo monotona i derivabilna onda funkciju slučajne
varijable Y = h(X) možemo definirati pomoću slučajne varijable X.
(a) Ako je X diskretna slučajna varijabla
(b) X kontinuirana slučajna varijabla
gdje smo označili m = minh(x), M = maxh(x).
Dokaz: tko želi znati više
(a) fY (y) = P(Y = y) = P(h(X) = y) = P(X = h-1(y)) = f(h-1(y)).
(b) Ako je X kontinuirana slučajna varijabla
PRIMJER 7.6 Neka je zadana funkcija h(x) = a⋅x+b, i slučajna varijabla X.
Neka je Y funkcija slučajne varijable X, Y = h(X), tj. Y = a ⋅ X + b.
(a) Neka je X diskretna slučajna varijabla. Tada je Y definirana s:
(b) Neka je X kontinuirana slučajna varijabla. Tada je Y definirana s:
Rješenje:
(a) fY (y) = P(Y = y) = P(aX + b = y) = P(X = ) = f().
(b) h(x) je strogo monotona za a≠0, h-1(y) = , (h-1(y))′ = .
PRIMJER 7.7 motiv
Neka je X ~. Opišite slučajnu varijablu Y = 3X + 1.
Rješenje:
PRIMJER 7.8 Neka je zadana slučajna varijabla X s funkcijom gustoće vjerojatnosti f(x) = F(x) =
E(X) = , V ar(X) = . Opišite slučajnu varijablu Y = 3X + 1.
Rješenje:
h(x) = 3x + 1, m = minh(x) = 1, M = maxh(x) = 16, x ∈ [0,5].
PRIMJER 7.9 Varijanca slučajne varijable X je očekivanje slučajne varijable
Y = (X - E(X))2
(a) V ar(X) = E(Y ) = E((X - E(X))2)
(b) V ar(X) = E(X2) - (E(X))2
Rješenje:
(a) slijedi iz defininicije varijance,
(b)
Definicija 7.8 (k-TI MOMENT )
k-ti moment slučajne varijable X je očekivanje funkcije slučajne varijable Xk:
PRIMJER 7.10 Očekivanje je 1. moment slučajne varijable:
Definicija 7.9 (k-TI CENTRALNI MOMENT )
k-ti centralni moment slučajne varijable X je očekivanje funkcije slučajne varijable (X - E(X))k:
PRIMJER 7.11 Varijanca je 2. centralni moment slučajne varijable:
KONTINUIRANA SLUČAJNA VARIJABLA
slika kontinuirane slučajne varijable | (X) = I ⊂ ℝ |
funkcija gustoće vjerojatnosti kon. sl. var. | f(x) := lim△x→0 |
funkcija distribucije kon. sl. var. X | F(x) := P(X ≤ x) = ∫ -∞xf(t)dt |
očekivanje kon. sl. var. X | E(X) := ∫ -∞∞x ⋅ f(x)dx |
varijanca kon. sl. var. X | V ar(X) := ∫ -∞∞(x - E(X))2f(x)dx |
FUNKCIJA OD SLUČAJNE VARIJABLE
Y je funkcija od slučajne varijable X | Y = h(X), |
Y = a ⋅ X + b | Y : Ω → ℝ |
očekivanje od Y | E(Y ) = a ⋅ E(X) + b |
varijanca od Y | V ar(Y ) = a2V ar(X) |
FUNKCIJA od DISKRETNE SLUČAJNE VARIJABLE Y = a ⋅ X + b
funkcija vjerojatnosti od Y | fY (y) = f() |
funkcija distribucije od Y | FY (y) = P(Y ≤ y) = ∑ x i;xi≤f(xi) |
FUNKCIJA od KONTINUIRANE SLUČAJNE VARIJABLE Y = a ⋅ X + b
funkcija gustoće vjerojatnosti od Y | fY (y) = f() ⋅ |
funkcija distribucije od Y | FY (y) = |