Navedene nedostatke donekle ispravlja metoda konačnih elemenata.
Područje podijelimo jednostavnim likovima (trokutima
četverokutima i sl.) na dijelove, elemente. Vrhove elemenata
zovemo čvorovima. Podjela se vrši tako da niti jedan čvor
ne leži na stranici nekog drugog čvora. Numeriramo elemente i
čvorove. Čvorove treba pažljivo numerirati, da matrica sustava
koji ćemo konačno dobiti bude što uža, tj. da pojas oko glavne
dijagonale izvan kojeg su same nule bude što uži. Zatim odaberemo
koordinatne funkcije
tako da u čvoru
ima vrijednost a u ostalim čvorovima vrijednost Na
elementima, koji nemaju čvor kao vrh, ima vrijednost
Na elementima, koji imaju čvor kao svoj vrh, funkciju
definiramo kao polinom prvog stupnja ili viših stupnjeva ako to
zahtijeva problem koji rješavamo. Objasnimo sada na jednom
jednostavnom primjeru metodu konačnih elemenata za problem ravnoteže
membrane.
Primjer 3.22
Neka na napetu kvadratnu membranu
u ravnini
duljine
stranice
učvršćene na rubu, treba riješiti sljedeći
rubni problem ravnoteže membrane
Rješenje. Kvadrat stranice možemo uzeti u ravnini tako
da su mu vrhovi točke
Podijelimo ga na
devet jednakih kvadrata i zatim svaki od tih kvadrata na dva trokuta.
Time je podijeljen na 18 elemenata (trokuta). Također
imamo 16 čvorova, od toga 12 na rubu. To su točke
Na ovoj slici su brojevima označeni čvorovi, a brojevima u
kružnicama konačni elementi (u ovom slučaju trokuti).
Funkcional energije u ovom slučaju je
Prema
varijacijskom principu (
2.59)
minimizira ovaj
funkcional uz zadovoljavanje Dirichletovog rubnog uvjeta, ako i samo
ako je ispunjen Bernoullijev princip, tj. ako i samo ako vrijedi
(
2.58) za svaku dopustivu funkciju
Za svaki čvor definiramo koordinatnu funkciju
tako da stavimo
u
-tom čvoru, a u ostalim čvorovima
Na elementu
koji ima
-ti čvor kao vrh stavimo
Tako
predstavlja restrikciju koordinatne funkcije
na
konačnom elementu
Na primjer za imamo
Nađimo
Zbog svojstva koordinatnih
funkcija imamo
Rješenje je
pa je
Na isti način možemo naći da je
a također
i ostale koordinatne funkcije. Primijetimo da je zbog geometrijskih
razloga
Rješenje tražimo
u obliku
U čvoru na rubu, na pr. prvom,
funkcija
se poništava. Dakle
U prvom čvoru funkcija
prima vrijednost
a ostale funkcije
primaju vrijednost
Tako imamo
Za svaki čvor na rubu možemo na taj način dobiti da je, zbog uvjeta
na rubu, pripadni koeficijent jednak
Tako imamo
Preostaje dakle
Dakle zadatak je odrediti koeficijente
To
ćemo učiniti tako da u Bernoullijev princip (
2.13)
uvrstimo ovaj
i redom
gdje je
Tako imamo
Da bi se dobila jednadžba za čvor
treba izračunati
i
Integral po
je suma integrala po elementima. Zbog svojstava
koordinatnih funkcija, integral po mnogim elementima iščezava. Na
pr.
Tako je
i prema tome
Zatim
pa je
i prema tome
pa je
i prema tome
pa je
i prema tome
Osim toga je
Isti rezultat dobivamo i ako umjesto
stavimo
ili
Tako je jednadžba za čvor
Također je očito
pa jednadžba za čvor
glasi
pa jednadžbe za čvorove
glase
Rješenje sustava je
To su ujedno vrijednosti funkcije
u čvorovima