next up previous contents index
Next: Homogenizacija rubnih uvjeta. Up: Slobodne oscilacije žice Previous: Slobodne oscilacije žice   Sadržaj   Indeks


Interpretacija rješenja.

Pogledajmo što predstavljaju pojedine funkcije $ u_n(x,t)$ od kojih je sastavljeno rješenje 2.26.

$\displaystyle E_n\,\cos \frac{c\,n\,\pi}{\ell}t +
F_n\,\sin \frac{c\,n\,\pi}{\ell}t =$

$\displaystyle \sqrt{E_n^2+F_n^2}\left(\frac{E_n}{\sqrt{E_n^2+F_n^2}}\,\cos
\fr...
...{\ell}t + \frac{F_n}{\sqrt{E_n^2+F_n^2}}\,\sin
\frac{c\,n\,\pi}{\ell}t\right).$

Budući da je

$\displaystyle \left(\frac{E_n}{\sqrt{E_n^2+F_n^2}}\right)^2 +
\left(\frac{F_n}{\sqrt{E_n^2+F_n^2}}\right)^2 = 1,$

postoji $ \varphi_n$ takav da je

$\displaystyle \frac{E_n}{\sqrt{E_n^2+F_n^2}} = \sin\varphi_n,\hspace{1cm}
\frac{F_n}{\sqrt{E_n^2+F_n^2}} = \cos\varphi_n,$

pa je

$\displaystyle E_n\,\cos \frac{c\,n\,\pi}{\ell}t + F_n\,\sin
\frac{c\,n\,\pi}{\ell}t =
\sqrt{E_n^2+F_n^2}\,\sin\left(\frac{c\,n\,\pi}{\ell}\,t +
\varphi_n\right).$

Tako je

$\displaystyle u_n(x,t) = A_n\,\sin\left(\frac{c\,n\,\pi}{\ell}\,t +
\varphi_n\right) \,\sin\frac{n\,\pi}{\ell}x,\hspace{1cm}n=1,2,3,\ldots{}\ ,$

gdje je $ A_n = \sqrt{E_n^2+F_n^2}.$

Za $ n=1$ imamo

$\displaystyle u_1(x,t) = A_1\,\sin\left(\frac{c\,\pi}{\ell}\,t +
\varphi_1\right) \,\sin\frac{\pi}{\ell}x,\hspace{1cm}n=1,2,3,\ldots{}\
.$

U odnosu na varijablu $ x$ ova funkcija ima temeljni period

$\displaystyle \tau_1 = \frac{2\,\pi}{\frac{\pi}{\ell}} = 2\,\ell.$

To znači da rubne točke $ x=0$ i $ x=\ell$ miruju, i zbog toga se zovu čvorovi, a ostale se gibaju sinkrono s frekvencijom

$\displaystyle \omega{}_1 = \frac{c\,\pi}{\ell},$

i s amplitudom

$\displaystyle A_1\,\sin\left(\frac{c\,\pi}{\ell}\,t + \varphi_1\right).$

\includegraphics{fourmet2.eps}

Za $ n=2$ imamo

$\displaystyle u_2(x,t) = A_2\,\sin\left(\frac{2\,c\,\pi}{\ell}\,t +
\varphi_2\right) \,\sin\frac{2\,\pi}{\ell}x,\hspace{1cm}n=1,2,3,\ldots{}\
.$

U odnosu na varijablu $ x$ ova funkcija ima temeljni period

$\displaystyle \tau_2 = \frac{2\,\pi}{\frac{2\,\pi}{\ell}} = \ell.$

To znači da su sada čvorovi točke $ x=0,$ $ x=\frac{\ell}{2}$ i $ x=\ell.$ Ostale se gibaju sinkrono s frekvencijom

$\displaystyle \omega{}_2 = \frac{2\,c\,\pi}{\ell},$

i s amplitudom

$\displaystyle A_2\,\sin\left(\frac{2\,c\,\pi}{\ell}\,t + \varphi_2\right).$

\includegraphics{fourmet4.eps}

Za $ n=3$ imamo čvorove $ x=0,x=\frac{\ell}{3},x=\frac{2\,\ell}{3},x=\ell,$ frekvencija titranja je

$\displaystyle \omega{}_3 = \frac{3\,c\,\pi}{\ell},$

\includegraphics{fourmet5.eps}
itd.

Ovakva titranja se zovu stojni valovi. Stvarno slobodno titranje je superpozicija ovakvih titranja. Kad se radi o napetoj žici, ona prilikom titranja proizvodi ton. Broj $ \omega{}_1$ se zove frekvencija osnovnog tona, a ostale frekvencije se zovu frekvencije viših harmonika. Amplitude viših harmonika vrlo brzo opadaju prema nuli. Njihova distribucija daje boju proizvedenom tonu. Primijetimo na kraju da je frekvencija osnovnog tona

$\displaystyle \omega{}_1 = \frac{\pi}{\ell}\,\sqrt{\frac{p}{\rho}}\,.$

Primjer 2.16   Naći oscilacije napete homogene žice, duljine $ \ell,$ učvršćene na rubovima, u sredstvu s otporom proporcionalnim brzini, ako su početni uvjeti kao u primjeru 2.15.

Rješenje. Rubni i početni uvjeti su kao u primjeru 2.15, a jednadžba glasi

$\displaystyle \frac{\textstyle{\partial^2 u(x,t)}}{\textstyle{\partial t^2}} = ...
...l x^2}} -
2\,k^2\,\frac{\textstyle{\partial u(x,t)}}{\textstyle{\partial
t}}.$

Stavimo $ u(x,t)=X(x)T(t),$ i podijelimo s $ c^2X(x)T(t).$ Dobivamo

$\displaystyle {\frac{2\,k^2\,T'(t) + T''(t)} {c^2\,T(t)}} = {\frac{X''(x)}{X(x)}}.$

Varijable su separirane, pa je svaka strana ove jednakosti konstanta. Kao i ranije zaključujemo da je ta konstanta negativna, i da su vlastite vrijednosti

$\displaystyle \lambda_n^2 = \frac{n^2\,\pi^2}{\ell^2},\qquad n=1,2,3,\ldots\ ,$

i vlastite funkcije

$\displaystyle X_n(x) = \sin \frac{n\,\pi}{\ell}\,x,\qquad n=1,2,3,\ldots\ .$

Vremenska jednadžba sada glasi

$\displaystyle {T_n}''(t) + 2\,k^2\,{T_n}'(t) + c^2\,\lambda_n^2\,{T_n}(t)
= 0.$

Ovo je obična linearna diferencijalna jednadžba drugog reda s konstantnim koeficijentima. Pretpostavka $ T_n(t)=e^{r\,t}$ vodi na karakterističnu jednadžbu

$\displaystyle r^2 + 2\,k^2\,r + c^2\,\lambda_n^2 = 0.$

Rješenja su

$\displaystyle r_1 = -k^2 - \sqrt{k^4 - c^2\,\lambda_n^2} ,\quad r_2 =
-k^2 + \sqrt{k^4 - c^2\,\lambda_n^2}.$

Ako je $ k^2>c\,\lambda_n,$ tj. ako je otpor dovoljno velik, onda nema osciliranja. Ta fizikalno jasna činjenica se u matematičkom modelu pojavljuje tako da su $ r_1$ i $ r_2$ realni brojevi. Opće rješenje je u tom slučaju linearna kombinacija eksponencijalnih funkcija. Eksponencijalne funkcije nisu periodičke, pa tako nemamo oscilacije.

Pretpostavimo da je otpor dovoljno malen tako da je $ k^2<c\,\lambda_n.$ Tada je

$\displaystyle r_1 = -k^2 - i\,\sqrt{c^2\,\lambda_n^2 - k^4},\quad
r_2 = -k^2 + i\,\sqrt{c^2\,\lambda_n^2 - k^4}.$

Tako je

$\displaystyle T_n(t) = C_1\,e^{(-k^2 - i\,\sqrt{c^2\,\lambda_n^2 - k^4})\,t}
+ C_2\,e^{(-k^2 + i\,\sqrt{c^2\,\lambda_n^2 - k^4})\,t},$

što se pomoću Eulerove formule može napisati kao

$\displaystyle T_n(t) = e^{-k^2\,t}\left(E_n\,\cos\sqrt{c^2\,\lambda_n^2
- k^4}\,t + F_n\,\sin\sqrt{c^2\,\lambda_n^2 - k^4}\,t\right).$

Stavimo

$\displaystyle \omega_n = \sqrt{c^2\,\lambda_n^2 - k^4} =
\sqrt{\frac{c^2\,n^2\,\pi^2}{\ell^2} - k^4}.$

Tada je rješenje oblika

$\displaystyle u(x,t) = \sum_{n=1}^{\infty} e^{-k^2\,t}\left(E_n\,\cos \omega_n\,t +
F_n\,\sin \omega_n\,t\right)\sin\frac{n\,\pi}{\ell}\,x.$

Koeficijenti $ E_n$ i $ F_n$ se računaju kao i u primjeru 2.15.

Faktor $ e^{-k^2\,t}$ teži k nuli kad $ t\rightarrow\infty.$ Zato titranje postaje sve slabije kako $ t$ raste. Tako imamo prigušene oscilacije.


next up previous contents index
Next: Homogenizacija rubnih uvjeta. Up: Slobodne oscilacije žice Previous: Slobodne oscilacije žice   Sadržaj   Indeks
2001-10-26