U prethodnom smo poglavlju ustanovili da se u Mongeovom projiciranju položaj neke točke \(\small T\) u nekoj ravnini \(\small\mathrm P\)
određuje
s pomoću bilo kojeg pravca te ravnine koji prolazi točkom \(\small T\).
Stoga ćemo pri konstrukciji probodišta \(\small P\) nekog pravca \(\small p\) s nekom ravninom \(\small\mathrm
P\) (kad pravac ne leži u ravnini i nije s njom paralelan, a ravnina je u općem položaju prema ravninama projekcije) postupati tako da prvo odredimo takav pravac ravnine \(\small\mathrm P\) za koji znamo
da se s pravcem \(\small p\) siječe upravo u njegovu probodištu s ravninom \(\small\mathrm P\).
Ta se konstrukcija svodi na provođenje sljedećeg postupka:
Slika 2.87 |
1. \(\Sigma,\,\,p\subset\Sigma\) 2. \( f=\mathrm p\cap\Sigma\) 3. \( P=p\cap f=p\cap\mathrm P\) |
1. Probodište pravca i ravnine pomoću opće ravnine postavljene pravcem (Slika 2.88).
2. Probodište pravca i ravnine pomoću projicirajuće ravnine postavljene pravcem (Slika 2.89).
Usporedimo li te dvije konstrukcije (vidi slike 2.90a i 2.90b), jasno je zašto ćemo u provođenju postupka za konstrukciju probodišta pravca i ravnine pravcem postavljati uglavnom neku od projicirajućih ravnina.
Slika 2.90a: Pomoćna ravnina \(\small\Sigma\) je u općem položaju prema ravninama projekcije. |
Slika 2.90b: Pomoćna ravnina \(\small\mathrm E\) je projicirajuća. |
Slika 2.93a: Konstrukcija probodišta pravca \(\small p\) i 1. projicirajuće ravnine \(\small \Sigma\). |
Slika 2.93b: Konstrukcija probodišta pravca \(\small p\) i 2. projicirajuće ravnine \(\small \Sigma\). |
Sonja Gorjanc - 3DGeomTeh - Razvojni projekt Sveučilišta u Zagrebu