PROJEKT BEACHEX – OSTVARENI CILJEVI I REZULTATI

Izv. prof. dr.sc. Dalibor Carević
Građevinski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U Hrvatskoj je evidentirano 1904 plaže kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave, a u stvarnosti ih je i više. Hrvatske plaže su najvećim djelom sastavljene od šljunka te su po svojim dimenzijama najmanje u Europi što ih čini specifičnim prirodnim tvorevinama. Kroz prezentaciju se daje pregled razmjera dohranjivanja i gradnje plaža u Hrvatskoj te osnovni problemi kod gradnje novih plaža i održavanja postojećih.

ISKUSTVA GRADNJE I UPRAVLJANJA PLAŽAMA U UK

Izv. prof. dr. sc. Suzana Ilić
Lancaster University, UK
Daje se pregled obalnog upravljanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, posebno sistem upravljanja, propisi, planovi upravljanja obalnim područjem, nacionalna strategija i neki primjeri koji ilustriraju kako upravljanje obalnim područjem funkcionira u praksi.

PLAŽE KAO GEOLOŠKE TVOREVINE

Doc. dr. sc. Kristina Pikelj
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Život plaža je geološki kratkotrajan: njihov nastanak vezan je za značajno usporavanje porasta razine mora u geološkoj prošlosti, a njihov opstanak vezuje se za ravnotežu unosa i odnošenja sedimenta. Uplitanje čovjeka u budžet i dinamiku sedimenta dodatno ih čini ranjivima i prijeti njihovim trajnim gubitkom.

SUSTAV MONITORINGA PLAŽA POMOĆU DRONA (UAV)

Izv. prof. dr. sc. Igor Ružić
Građevinski Fakultet Sveučilišta u Rijeci

Na plaži Ploče (Rijeka) proveden je monitoring umjetnog žala kroz 20 uzastopnih mjerenja korištenjem bespilotnih letjelica gdje je ostvarena visinska preciznost od ±5 cm. Snimljeni trodimenzionalni oblaci točaka omogućuju adekvatne analize migracije sedimenta što je osnovna podloga za planove održavanja (dohrane) plaža.

PROMJENE NA BENTOSKIM BIOCENOZAMA NAKON NASIPAVANJA I DOHRANJIVANJA PLAŽA

Izv. prof. dr. sc. Petar Kružić
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Nadohrana i gradnja plaža mogu negativno utjecati na priobalni ekosustav prekomjernim unosom suspendiranog materijala u stupac vode i prekrivanjem bentoskih životnih zajednica. Oporavak prema izvornom stanju flore i faune bentosa takvog područja ovisi o tome kakve su karakteristike korištenog materijala. Rezultati istraživanja pokazuju potrebu preispitivanja održivosti sadašnjeg modela nadohrane i gradnje plaža kao mjere zaštite obale

UTJECAJ GRADNJE I DOHRANJIVANJA PLAŽA NA PODMORSKU BIOCENOZU PLAŽE GRABROVA (CRIKVENICA)

Milvana Arko Pijevac, kustosica, muz. savj. 
Prirodoslovni muzej Rijeka

Za potrebe procjene utjecaja nasipavanja plaže Grabrova u Jadranovu na pridnene zajednice izvršen je biomonitoring. Prvi rezultati ukazuju na pojavu mahovinastih naslaga algi s  dominacijom vrsta  Cladophora prolifera i više vrsta nitastih algi iz roda Polysiphonia. Nekontrolirani rast mahovinastih naslaga algi  smatra se pokazateljem poremećaja u okolišu, s negativnim utjecajem na biološku raznolikost.

ISKUSTVA UPRAVLJANJA PLAŽAMA OPĆINE PODGORA

Petra Radić, dipl. ing. arh.
Općina Podgora

Ekstremni valovi  u kombinaciji s visokim razinama plime ugrožavaju obalni pojas grada Pogore poplavljivanjem i erozijom. Pogrešan pristup u rješavanju ovog složenog problema doveo je do devastacije obalnog prostora u vidu ugrožavanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti te ugroze podmorske biocenoze. Prikazat će se  trenutačno stanje obalnog pojasa Općine Podgora te angažman ka održivom rješenju problema.

ISKUSTVA KRAJOBRAZNO-ARHITEKTONSKOG OBLIKOVANJA PLAŽA

Marko Sošić, univ. spec. prosp. arch. 
Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. 

Unaprjeđenje i oblikovanje plaža zahtijeva poseban pristup usmjeren stvaranju održivih rješenja koja će zadovoljavati različite potrebe – okolišne, društvene i gospodarstvene. Kroz nekoliko primjera sa zapadne istarske obale, razmotrit će se krajobrazno-arhitektonska rješenja za različite tipologije plaža koja se mogu smatrati održivim.

PODLOGE NUŽNE ZA UČINKOVITO UPRAVLJANJE PLAŽAMA

Tonko Bogovac, mag. phys. et geophys. i dr. sc. Damjan Bujak 
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

U trenutačnom stanju upravljanje plažama se vrši na osnovu subjektivne procjene ili kratkoročnog iskustva o prirodnim procesima na nekoj plaži. Za učinkovito upravljanje plažama potrebno je poznavanje stvarnih prirodnih procesa na određenoj plaži. S ciljem utvrđivanja stvarnih prirodnih procesa daje se pregled znanstvenih metoda  i tehnologija za potrebe definiranja podloga za učinkovito dohranjivanje i građenje plaža.

Sudionici radionice ostvarit će bodove stručnog usavršavanja Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u trajanju od 3h.

Ako želite potvrdu stručnog usavršavanja molimo da se dodatno prijavite i ovdje.

Slijedi raspored, popis predavanja, predavačica i predavača, te sažetci:

PROJEKT BEACHEX – OSTVARENI CILJEVI I REZULTATI

Izv. prof. dr.sc. Dalibor Carević
Građevinski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu

9:30 – 10:00
U Hrvatskoj je evidentirano 1904 plaže kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave, a u stvarnosti ih je i više. Hrvatske plaže su najvećim djelom sastavljene od šljunka te su po svojim dimenzijama najmanje u Europi što ih čini specifičnim prirodnim tvorevinama. Kroz prezentaciju se daje pregled razmjera dohranjivanja i gradnje plaža u Hrvatskoj te osnovni problemi kod gradnje novih plaža i održavanja postojećih.

ISKUSTVA GRADNJE I UPRAVLJANJA PLAŽAMA U UK

Izv. prof. dr. sc. Suzana Ilić
Lancaster University, UK

10:00 – 10:20
Daje se pregled obalnog upravljanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, posebno sistem upravljanja, propisi, planovi upravljanja obalnim područjem, nacionalna strategija i neki primjeri koji ilustriraju kako upravljanje obalnim područjem funkcionira u praksi.

PLAŽE KAO GEOLOŠKE TVOREVINE

Doc. dr. sc. Kristina Pikelj
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

10:20 – 10:35

Život plaža je geološki kratkotrajan: njihov nastanak vezan je za značajno usporavanje porasta razine mora u geološkoj prošlosti, a njihov opstanak vezuje se za ravnotežu unosa i odnošenja sedimenta. Uplitanje čovjeka u budžet i dinamiku sedimenta dodatno ih čini ranjivima i prijeti njihovim trajnim gubitkom.

SUSTAV MONITORINGA PLAŽA POMOĆU DRONA (UAV)

Izv. prof. dr. sc. Igor Ružić
Građevinski Fakultet Sveučilišta u Rijeci

10:35 – 10:50
Na plaži Ploče (Rijeka) proveden je monitoring umjetnog žala kroz 20 uzastopnih mjerenja korištenjem bespilotnih letjelica gdje je ostvarena visinska preciznost od ±5 cm. Snimljeni trodimenzionalni oblaci točaka omogućuju adekvatne analize migracije sedimenta što je osnovna podloga za planove održavanja (dohrane) plaža.

PROMJENE NA BENTOSKIM BIOCENOZAMA NAKON NASIPAVANJA I DOHRANJIVANJA PLAŽA

Izv. prof. dr. sc. Petar Kružić
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

10:50 – 11:05
Nadohrana i gradnja plaža mogu negativno utjecati na priobalni ekosustav prekomjernim unosom suspendiranog materijala u stupac vode i prekrivanjem bentoskih životnih zajednica. Oporavak prema izvornom stanju flore i faune bentosa takvog područja ovisi o tome kakve su karakteristike korištenog materijala. Rezultati istraživanja pokazuju potrebu preispitivanja održivosti sadašnjeg modela nadohrane i gradnje plaža kao mjere zaštite obale.

Pauza za kavu i snack.
11:05 – 11:55

UTJECAJ GRADNJE I DOHRANJIVANJA PLAŽA NA PODMORSKU BIOCENOZU PLAŽE GRABROVA (CRIKVENICA)

Milvana Arko Pijevac, kustosica, muz. savj.
Prirodoslovni muzej Rijeka

11:55 – 12:10
Za potrebe procjene utjecaja nasipavanja plaže Grabrova u Jadranovu na pridnene zajednice izvršen je biomonitoring. Prvi rezultati ukazuju na pojavu mahovinastih naslaga algi s  dominacijom vrsta  Cladophora prolifera i više vrsta nitastih algi iz roda Polysiphonia. Nekontrolirani rast mahovinastih naslaga algi  smatra se pokazateljem poremećaja u okolišu, s negativnim utjecajem na biološku raznolikost.

ISKUSTVA UPRAVLJANJA PLAŽAMA OPĆINE PODGORA

Petra Radić, dipl. ing. arh.
Općina Podgora

12:10 – 12:25
Ekstremni valovi  u kombinaciji s visokim razinama plime ugrožavaju obalni pojas grada Pogore poplavljivanjem i erozijom. Pogrešan pristup u rješavanju ovog složenog problema doveo je do devastacije obalnog prostora u vidu ugrožavanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti te ugroze podmorske biocenoze. Prikazat će se  trenutačno stanje obalnog pojasa Općine Podgora te angažman ka održivom rješenju problema.

ISKUSTVA KRAJOBRAZNO-ARHITEKTONSKOG OBLIKOVANJA PLAŽA

Marko Sošić, univ. spec. prosp. arch.
Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o.

12:25 – 12:40
Unaprjeđenje i oblikovanje plaža zahtijeva poseban pristup usmjeren stvaranju održivih rješenja koja će zadovoljavati različite potrebe – okolišne, društvene i gospodarstvene. Kroz nekoliko primjera sa zapadne istarske obale, razmotrit će se krajobrazno-arhitektonska rješenja za različite tipologije plaža koja se mogu smatrati održivim.

PODLOGE NUŽNE ZA UČINKOVITO UPRAVLJANJE PLAŽAMA

Tonko Bogovac, mag. phys. et geophys. i dr. sc. Damjan Bujak
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

12:40 – 12:55
U trenutačnom stanju upravljanje plažama se vrši na osnovu subjektivne procjene ili kratkoročnog iskustva o prirodnim procesima na nekoj plaži. Za učinkovito upravljanje plažama potrebno je poznavanje stvarnih prirodnih procesa na određenoj plaži. S ciljem utvrđivanja stvarnih prirodnih procesa daje se pregled znanstvenih metoda  i tehnologija za potrebe definiranja podloga za učinkovito dohranjivanje i građenje plaža.

Diskusija
12:55 – 13:30

Predavanju se može pristupiti i putem poveznice https://us06web.zoom.us/j/84321427492?pwd=NCthdHNwZENJcUNqUnpnWDJic0swUT09

Tribinu će moderirati doc.dr.sc. Željko Smolčić, dipl.ing.građ. Nakon predavanja planirana je rasprava u trajanju od najviše sat vremena. Zaključci s javne tribine dostavit će se Gradu Crikvenici.

Sažetak predavanja:

Hrvatske plaže su pod pritiskom turizma s jedne strane gdje se teži povećanju kapaciteta plaža, a s druge strane pod pritiskom prirode gdje morski valovi erodiraju materijal plaže i čine plažu nefunkcionalnom. Povećanje kapaciteta plaža se provodi nasipavanjem (gradnjom novih plaža) dok se posljedice erozije saniraju tehničkim održavanjem (dohranjivanjem) plaža. Dohranjivanje plaža potrebno je vršiti poznajući erozijske procese na plaži, valnu klimu na lokaciji i vrstu materijala na plaži. U okviru projekta Beachex izrađena je baza plaža koje su dohranjivanje u periodu 2015-2019. te je ustanovljeno da se dohranjivanje provodi na 354 plaže u Hrvatskoj od ukupno 1904 evidentirane. Dohranjivanje se vrši uz prosječni godišnji trošak na razini 9,3mil. kuna te se potroši prosječno 56.000m³ materijala (3700 kamiona). S tolikom količinom materijala koji se godišnje istresa u more posebnu pozornost potrebno je posvetiti vrsti i kvaliteti materijala koji se koristi. Procijenjeno je da Hrvatska posjeduje ukupno 619 km pretežno šljunčanih i pješčanih plaža s time da je prosječna dužina  hrvatske plaže 370m što znači da u odnosu na EU zemlje imamo vrlo male plaže, što uzrokuje potrebu za povećanjem plažnih kapaciteta. Treba napustiti trenutačni model povećanja kapaciteta plažnog prostora metodom nasipavanja. U okviru projekta razvijen je novi model koji uključuje aktivaciju prostora u zaleđu stjenovitih plaža. Zaleđe se može učiniti atraktivnim turistima izgradnjom šetnica, terasiranjem, pošumljavanjem, izgradnjom nasutih džepnih plaža i betonskih molova za pristup moru. Ovaj model ograničeno zadire u morski okoliš i aktivira prostor u zaleđu koji se povijesno koristio za potrebe poljoprivrede a na ovaj način za potrebe turizma. Obalnu liniju potrebno je očuvati u što prirodnijem stanju, a novu gradnju provoditi uz maksimalno očuvanje krajobraznih vrijednosti i funkcionalnosti prostora. Projekt Beachex financiran je iz programa Znanstvena suradnja Hrvatske zaklade za znanost, koji je financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Kratki životopis predavača:

Dalibor Carević rođen je 1977. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2003. godine, a sljedeće se godine zapošljava kao asistent na istoj instituciji. Doktorski rad pod naslovom “Hidraulička interakcija valoloma i perforiranog valobrana” obranio je 2009. godine. Ubrzo se zapošljava kao nastavnik na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je trenutačno u funkciji izvanrednog profesora. Tokom karijere stekao je iskustva i znanja  terenskog mjerenja hidrodinamike rijeka i mora, laboratorijskog modeliranja interakcije morskih valova i obalnih konstrukcija te numeričkog modeliranja hidrodinamičkih procesa. Dobitnik je nekoliko nagrada za svoj rad, među inima, i nagrade Hrvatskih voda za najbolji doktorski rad 2010. godine. Vodi znanstvene projekte vezane za interakciju mora i obalnih građevina sa praktičnom primjenom u turizmu i vodnom gospodarstvu. Trenutačno vodi projekt „Održiva gradnja nasutih plaža-gradnja novih i povećanje kapaciteta postojećih (2019-2023)“. U koautorstvu je objavio 30 znanstvenih i stručnih radova u stranim i domaćim časopisima te sudjelovao na 13 međunarodnih i domaćih skupova. Kao projektant i suradnik u projektiranju radio je na niz tehničkih rješenja luka, marina, gradskih obala, podmorskih cjevovoda te plaža.

Kontakt: Društvo za unapređenje i poljepšavanje Grada Crikvenice i okolice 1898.
Kralja Zvonimira 25, Crikvenica
e-mail: dzuip1898@gmail.com

Podržano od: Grada Crikvenice i Primorsko-goranske županije

Sponzor: Jadran hoteli Crikvenica

Analizom video materijala planira se dobiti kvantitativna informacija o uspinjanju valova na licu plaže tijekom olujnih situacija i promjene obalne crte usporedbom prije i poslije pojedine olujne situacije. Također će se dobiti kvalitativna informacija o strujnoj slici po cijeloj plaži tijekom pojedine olujne situacije. Pogled s jedne od kamera možete pratiti uživo na poveznici.

Webinar se izvorno trebao održati u prostorima Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ali je umjesto toga prihvaćena ideja digitalnog formata kako bismo bili u potpunosti sigurni da nikog od sudionika ne izlažemo zdravstvenom riziku. Neovisno, na webinaru su sudjelovali sudionici iz brojnih institucija: predstavnici različitih županija, gradova i općina, kao i brojni studenti, ali inženjeri iz različitih tvrtki koji se bave problematikom erozije plaža.

Snimke pojedinih predavanja s Webinara možete pronaći na našoj stranici, ovdje.

Baza sadrži podatke koje su ustupile općine navodeći pri tome troškove po pojedinim plažama, količinu korištenog materijala, izvođača radova dohranjivanja, granulaciju, izvorište materijala i koordinatu dohranjene plaže. Na temelju podataka o koordinatama dalje se prikupljaju podatci iz GIS-a, a nadopunjuju se zajedno i s podatcima iz Regionalnih programa uređenja i upravljanja morskim plažama koje su izradile županije 2015. godine.

Takva baza omogućuje analizu podataka koje sadrži na način da se bolje shvate prirodni procesi erozije i obnove plaža – na primjer, kakva se granulacija koristi na plažama koje se dohranjuju godišnje, a kakva na onima koje se dohranjuju rijetko? Kolika je prosječna cijena materijala korištenog za dohranu? Djelovanje kakvog vjetra je učestalo na plažama koje vrše redovito dohranjivanje? Takva, ali i brojna druga pitanja mogu se odgovoriti upravo temeljem analize prikupljenih podataka, a time nam i omogučiti bolje razumijevanje procesa erozije obale i kako ga spriječiti.

Jedna od značajnih posljedica klimatskih promjena biti će ubrzan rast morske razine. Povrh toga na obalama Jadranskog mora, pa tako i Kvarnera, mogu očekivati sve učestalije ekstremne plime povezane s olujnim nevremenima (acqua alta). Kumulativni efekt povećanja oborina i uspora mora tijekom ekstremnih plima, mogu prouzročiti poplave na obalama. Do sada je slabo istraženo poznavanje utjecaja tih promjena na obalama Kvarnera pa i hrvatskoj obali Jadranskog mora u cjelini. Obale Kvarnera većim su dijelom stjenovite i stabilne. Prirodni šljunčani i pješčani žali su najranjiviji dijelovi obale, ali su iznimno važni za turizam. Pokrivaju relativno mali dio obala: na području Liburnije 11,5 % , na području Vinodola 13,5 %, na otoku Krku 10,3 %, na otoku Cresu oko 11,2 %, na otoku Lošinju 5,5 %, ali na otoku Rabu čak 20,7 %. Neki žali su razoreni, a drugi se primjetno smanjuju zbog neplanske izgradnje, ali i manjeg transporta sedimenata brojnim bujičnim vodotocima, zbog čega je smanjena prihrane tijela žala. Cilj ovog projekta je znanstvenim metodama odrediti stupanj ranjivosti obala Kvarnera u cjelini, a posebice područja žala, u sadašnjim klimatskim i oceanografskim prilikama i očekivanim promjenama u slijedećim desetljećima. Ta procjena obavit će se temelju predviđanja globalnih i regionalnih klimatskih modela, prikupljanja i sistematizacije podataka o stanju obala Kvarnera koja najvećim dijelom pripada teritoriju Primorsko-goranske županije. U sklopu terenskih i laboratorijskih mjerenja korist će se oprema laboratorija Građevinskog fakulteta iz projekta razvoja istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci (RISK). Na temelju takovih znanstvenih analiza predložiti će se tehnička rješenja radi umanjiva negativnih posljedica klimatskih promjena. To će biti značajne podloge za integralnim upravljanjem obalnim pojasom.