Za konstrukcije točaka prodorne krivulje stošca i valjka najčešće odabiremo ravnine koje obe plohe sijeku po izvodnicama.
Budući da svaka ravnina koja stožac siječe po izvodnicama prolazi njegovim vrhom, a ona koja valjak siječe po izvodnicama paralelna je s njegovom osi, sistem ravnina koje obe plohe sijeku po izvodnicama čini pramen kojem je nosilac pravac paralelan s osi valjka koji prolazi vrhom stošca. Svaka ravnina tog pramena siječe i stožac i valjak u dvije izvodnice, a četiri sjecišta tih pravaca (koja su različita od vrhova ploha) su točke prodorne krivulje. |
Ako niti jedna od ploha ne prodire u potpunosti realno kroz onu drugu, prodorna je krivulja jednodijelna, a prodor nazivamo nepotpunim ili zadorom. |
Ako sve izvodnice valjka probadaju stožac u dvije realne različite točke, ili pak sve izvodnice stošca probadaju valjak u dvije realne različite točke, prodorna je krivulja dvodijelna, a prodor nazivamo potpunim. |
ZADOR - jednodijelna krivulja | POTPUNI PRODOR - dvodijelna krivulja |
Kao i kod dva stošca, i ovdje dvostruka točka prodorne krivulje može nastati na dva načina. Ako valjak i stožac imaju zajedničku tangencijalnu ravninu u nekoj točki koja je regularna na obe plohe ili ako valjak prolazi dvostrukom točkom stošca tj. njegovim vrhom. |
prodor s DVOSTRUKOM TOČKOM Stožac i valjak imaju zajedničku tangencijalnu ravninu. |
prodor s DVORSTRUKOM TOČKOM Valjak prolazi vrhom stošca. |
raspad na dvostruki pravac i koniku Stožac i valjak imaju zajedničku izvodnicu i dirnu ravninu duž te izvodnice. |
raspad na pravac i krivulju 3. reda Stožac i valjak imaju zajedničku jednu izvodnicu i različite dirne ravnine duž te izvodnice. |
raspad na dvije konike Stožac i valjak nemaju niti jednu izvodnicu zajedničku, ali u dvije točke imaju iste dirne ravnine. |
Sonja Gorjanc - 3DGeomTeh - Razvojni projekt Sveučilišta u Zagrebu